Skupštinski klub SDP-a Kantona Sarajevo, predvođen zastupnikom Davorom Čičićem, dostavio je rukovodstvu Skupštine prijedlog dopuna Zakona o prostornom uređenju KS kojim bi se regulisalo pitanje legalizacije bespravno izgrađenih objekata. Prijedlog je upućen na razmatranje po skraćenom postupku, a cilj je, kako navode predlagači, da se građanima ponudi jasan put ka rješavanju statusa objekata u kojima žive ili rade, a koji su nastali bez potrebnih dozvola.
Predlagači ističu da je godinama izostajala jasna zakonska regulativa, zbog čega je nastao veliki broj bespravno izgrađenih kuća i poslovnih prostora, dok su građani ostali bez formalnog uređenog imovinsko-pravnog statusa. To je, naglašavaju, problem s egzistencijalnim implikacijama jer mnogi vlasnici takvih objekata ne mogu ostvariti osnovna prava – od priključka na komunalnu infrastrukturu, do sigurnosti u pravnom prometu i korištenja nekretnine kao kolaterala u bankama.
U samom tekstu prijedloga predviđa se nekoliko važnih novina. Najprije, u članu 1. Zakona nakon fraze “upotreba i održavanje građevine” uvodi se dopuna kojom se omogućava naknadno pribavljanje urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i upotrebne dozvole za objekte izgrađene bez potrebne dokumentacije. Time se otvara put za legalizaciju, ali uz jasno propisane uvjete. Iako osnovno pravilo Zakona ostaje da je izgradnja bez odobrenja nedozvoljena, uvodi se izuzetak – objekti mogu proći proces legalizacije ukoliko ispunjavaju zakonske kriterije.
Međutim, prijedlog uvodi i ograničenja. Legalizacija neće biti moguća za građevine koje se nalaze u zonama zaštićenog kulturno-historijskog naslijeđa, infrastrukturnim koridorima, područjima predviđenim za javne namjene, zonama izvorišta pitke vode ili drugim površinama gdje je prostorno-planskom dokumentacijom zabranjena gradnja. Drugim riječima, ne predviđa se amnestija za sve bespravne objekte, već selektivan proces u kojem će se procjenjivati da li je određena građevina uopće pogodna za naknadno odobrenje.
Za svaku legalizaciju predviđeno je da se utvrdi ispunjavanje tehničkih uvjeta, stabilnost objekta, usklađenost sa urbanističkim planovima i zaštita okoliša. O obimu dokumentacije i potrebnim procedurama odlučivat će Skupština KS kroz poseban podzakonski akt.
Razlog za ove izmjene, kako objašnjavaju predlagači, jeste rješavanje nagomilanih problema građana koji već godinama žive u kućama bez pravnog statusa, te istovremeno nastojanje da se zatvori prostor za dalje širenje bespravne gradnje. No, iako je namjera da se pronađe balans između prava građana i urbanističkog reda, prijedlog već otvara nekoliko dilema.
Prvo, predloženo razmatranje po skraćenom postupku izaziva sumnju da se time želi izbjeći šira stručna i javna rasprava. Drugo, čak i ako zakon bude usvojen, postavlja se pitanje kapaciteta općinskih i kantonalnih službi – imaju li dovoljno kadra, urbanista i inspektora da u razumnom roku provedu proces legalizacije koji bi mogao obuhvatiti hiljade predmeta. Treće, postoji rizik da se proces zloupotrijebi i da se, pod izgovorom legalizacije, „ozakoni“ i ono što je u suprotnosti sa planovima i javnim interesom.
Za građane, usvajanje zakona moglo bi značiti dugo očekivano rješavanje statusa kuća i stanova u kojima žive, sigurnost u imovinsko-pravnom prometu i mogućnost priključenja na komunalne sisteme. Za grad u cjelini, ovo je prilika da se smanji broj „divljih“ objekata i uvede veća kontrola u prostorni razvoj. Ipak, sve zavisi od toga koliko će dosljedno i transparentno vlasti provoditi kriterije koji jasno isključuju zone od posebnog značaja.
Zaključak je da prijedlog dopuna Zakona o prostornom uređenju KS predstavlja značajan pokušaj da se riješi višedecenijski problem bespravne gradnje, ali da će njegova prava vrijednost biti mjerena tek onda kada se u praksi pokaže , hoće li donijeti red ili će, naprotiv, otvoriti vrata za selektivnu i kompromitiranu legalizaciju.
