Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu je danas organizovala okrugli sto povodom obilježavanja 80. rođendana i četiri decenije naučno-istraživačkog i nastavnog rada akademika Mirka Pejanovića.
Na skupu, koji je okupio 29 učesnika iz zemlje i inostranstva, razmatran je dugogodišnji doprinos Pejanovića razvoju političkih nauka, kao i njegova uloga u važnim društvenim i političkim procesima u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik ANUBiH-a, akademik Muris Čičić, otvorio je skup naglasivši da je značaj i ugled Pejanovića potvrđen u različitim akademskim i društvenim krugovima, ističući da je kroz svoj rad dosljedno zastupao ispravne vrijednosti. Okrugli sto moderirali su akademik Miodrag Simović, akademkinja Adila Pašalić Kreso, dopisni član ANUBiH prof. dr. Husnija Kamberović i dopisni član ANUBiH prof. dr. Mile Babić.
Povodom jubileja objavljen je i zbornik radova, čiji je urednik akademik Ivan Cvitković. U pisanoj izjavi naveo je da višedecenijski naučni, pedagoški i društveni angažman Mirka Pejanovića predstavlja značajan doprinos razvoju nauke, afirmaciji vrijednosti ZAVNOBiH-a, kao i kontinuiranoj izgradnji i očuvanju države. Okrugli sto dostupan je i na YouTube kanalu Akademije.
Akademik Mirko Pejanović istakao je važnost razvoja mladih istraživača i kontinuiranog naučnog rada, te naglasio da bez novih generacija istraživača nema dugoročne budućnosti nauke i visokog obrazovanja.
U biografskom osvrtu istaknuto je da je Mirko Pejanović, rođen 1946. godine u Matijevićima kod Kladnja, redovni član i potpredsjednik ANUBiH-a. Cijelu svoju akademsku karijeru ostvario je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, gdje je obavljao funkcije šefa Odsjeka za politologiju, dekana i prorektora, te stekao zvanje profesora emeritusa. Također je vodio Centre za razvoj lokalne i regionalne samouprave, kako na fakultetu, tako i pri ANUBiH-u, te bio angažiran u radu s velikim brojem studenata. Njegov naučno-istraživački rad obuhvata teme državnosti Bosne i Hercegovine, lokalne i regionalne samouprave te političkog pluralizma. Autor je brojnih knjiga i naučnih radova, a učestvovao je i u kreiranju institucionalnih rješenja u oblasti lokalne samouprave. Tokom rata bio je član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, te osnivač i predsjednik Srpskog građanskog vijeća. Za svoj rad dobio je više priznanja, među kojima se izdvaja Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva.
