Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio je 3. jula da su izmjene Krivičnog zakona BiH, koje predviđaju sankcije za neizvršavanje odluka visokog predstavnika, u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Inicijativu za ocjenu ustavnosti podnio je Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tri mjeseca prije održavanja općih izbora u BiH.
Odluka se odnosi na zakonske odredbe na osnovu kojih je Milorad Dodik prije godinu dana pravosnažno osuđen na godinu zatvora te mu je izrečena šestogodišnja zabrana obavljanja političkih funkcija.
U obrazloženju Ustavnog suda navedeno je da krivičnopravna zaštita ima za cilj očuvanje vladavine prava i nesmetano funkcionisanje pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Sud BiH ranije je pravosnažno utvrdio Dodikovu odgovornost zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, izrekavši mu kaznu zatvora i zabranu obavljanja političkih funkcija u trajanju od šest godina.
Presuda se odnosi na potpisivanje ukaza o proglašenju zakona koje je prethodno poništio tadašnji visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Tim zakonima vlasti Republike Srpske nastojale su onemogućiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji tog entiteta.
U istom predmetu, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić pravosnažno je oslobođen optužbi.
Nakon što je presuda postala pravosnažna, Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta prošle godine oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji je na tu funkciju izabran na općim izborima 2022. godine.
